Priroda

Tursko područje je već stoljećima slično starom tepihu, čiji su motivi različitih žarkih boja s vremenom dosegnuli današnju potpunu ljepotu.

Površina Turske obuhvata veliku raznovrsnost geografskih oblasti. Ako uzmemo presjek uz istočno-zapadnu osovinu otkrit ćemo sniježne planine s dugim, hladnim zimama; idući preko visoravni, u proljeće bogato divljim rastinjem i prepleteno brzim potocima koje se prostire u duga hladna ljeta; kroz stepe i beskrajna prostranstva pšeničnih polja i praznih njiva koja poprimaju nevjerovatne sjene zlatne, ljubičaste te hladne i toplo-sive boje dok sunce prolazi nebom; kroz magičnu zemlju vilinskih dimnjaka i obronaka brda bogatim špiljama; i konačno tople, plodne doline između obrađenih brdskih padina tankih Egejskih obala gdje je priroda prijatelj a život uvijek ugodan.

Ako pođemo od sjevera prema jugu, prvo nailazimo na raskošno i blago područje obale Crnog mora, dobro zaštićenog lancem visokih planinskih nizova s plantažama oraha, kukuruza i čaja (koji će postati dio dnevnog rituala tokom vašeg boravka u Turskoj). Visoke i zavojite ceste s pogledima na Crno more koji oduzimaju dah, preko planinskih prijevoja i stepa sa voćnjacima u podnožjima niskih planina; sve do prostrane ravnice Konye preko planina Taurus u šume crnogorice, koje se na kraju spuštaju u šikaru koje ispunjava miris lovorovog lista kao i origana kako se približavamo mediteranskoj obali Sredozemnog mora. Na putu prema istoku proći ćete pored plantaža banana i polja pamuka te kroz sušnu Tursku pokrajinu. Odmah sjeverno od Sirije zemlja pruža pogled na prirodu u cijelom dijapazonu smeđe boje. Kratko rečeno, svaka dva sata ili četiri sata vožnje, naći ćete se u drugoj geografskoj zoni sa svim popratnim promjenama prizora, temperature, nadmorske visine, vlažnosti zraka i vremena.

Prostor koji obuhvata Turska posjeduje kombinovane značajke triju najstarijih kontinenata svijeta: Evrope, Afrike i Azije kao i ekološku raznolikost koju ne posjeduje nijedna druga država duž 40-e sjeverne geografske širine. Ova raznolikost se odražava u izmiješanosti svih vrsta životinja, kao što su one koje su bile nastanjene prije geografskog razdvajanje zemljinih površina, ali i one čiji su životni prostori danas raspoređeni po ovim kontinentima. Sada je moguće posmatrati godišnju oseku i plimu prirode, dok ptice nastavljaju svoj selidbeni put dva puta u godini. Jata roda i lastavica pružaju veličanstven spektakl koji možete posmatrati sa brda Çamlıca u Istanbulu. Flamingosa se gnijezde u riječnim prostorima Egejskog područja i Sredozemlja, a zimi se nastanjuju na slanim jezerima unutar zemlje. Ako se slučajno zateknete u toplim majskim noćima na plaži Daylana (ili na nekoj drugoj od bezbrojnih plaža), u vašoj neposrednoj blizini u pijesku se mogu naći morske kornjače koje u to doba godine polažu jaja u pijesak.

Turska je sa svojom bogatom florom i faunom dom brojnom ukrasnom cvijeću, među kojem je najistaknutiji tulipan. Još 1500-ih godina su lukovice tulipana iz Istanbula odnesene u Beč i tako je nastala pomama za tulipanima u Engleskoj i Holandiji. S vremenom je zanimanje za tulipane postalo tako intenzivno da je 1634. godine Holandijom vladala takozvana „tulipomanija“, a pojedinci su investirali u tulipane kao što to danas rade s dionicama.

Većina poznatog voća (trešnje, marelice, bademi i smokve) izvorno potječe iz Turske. Naši preci dolaze sa svih strana svijeta, no predstavljanje Adama i Eve s smokvinim lišćem, potvrđuje dugogodišnju predstavu o Turskoj, sa smokvama u izobolju, kao netaknuti raj Eden.